Od 18. lipnja u izložbenom prostoru Doma kulture može se razgledati izložba Buka u kanalu, akad. slikarice Renate Ladović Meštrović. Izložba ostaje otvorena do 9. srpnja.

*Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture RH i Grada Nova Gradiška.

Veselimo se vašem dolasku!

  ŽIVOTOPIS AUTORICE:

Renata Ladović Meštović rođena je u Zagrebu, 22. 06. 1971. godine. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, odjel grafike. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1996. godine, klasa prof. Frane Para. Od 1997. do 2002. godine radi kao profesorica stručnih predmeta u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu. U tvrtkama Hermes – inter (2003 – 2009.), Hermes nautika (2009­ – 2011.) te Bura brodovi (2011 – 2018) zaposlena je kao grafički i industrijski dizajner.  Poslijediplomski specijalistički studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu završava 2015. godine, uže područje duboki tisak, mentor prof. Frane Paro. Napisala je priručnik AKVATINTA Povijest i tehnike. Izlaže od 1991. godine. Živi i radi u Zagrebu.

BUKA U KANALU (GRAFIKE)

Sagledavamo li ga u cijelosti, zamijetit ćemo kako grafičko stvaralaštvo Renate Ladović Meštrović posjeduje stanovitu, u svakom slučaju nadasve zanimljivu, ambivalentnost. Riječ je o autorici koja se bez iznimke služi tradicionalnim grafičkim tehnikama, ali ih potom nerijetko prezentira na jedan posve netradicionalan način.

Ona, naime, svoje grafičke listove odvaja od zidne podloge, na taj način kreirajući svojevrsne grafičke konstrukcije, instalacije, a u nekim primjerima čak i cjelovite te vizualno nadasve atraktivne ambijente poput onoga što ga je svojedobno realizirala u Galeriji Matice hrvatske za potrebe velike međunarodne izložbe Kartografi kustosa Želimira Košćevića. Što se tiče izvorne izvedbe tehnike Renata, dakle, ostaje nepokolebljivo vjerna klasici, ali postojana težnja  za oslobađanjem grafike od bezuvjetne povezanosti s dvodimenzionalnom zidnom plohom nedvojbeno će ukazivati i na njenu autorsku otvorenost, kreativnu odvažnost te sklonost neprestanim propitivanjima izražajnih mogućnosti i granica medija u kojemu djeluje.

Renata Ladović Meštrović  sa svojim radovima pred publiku nipošto ne izlazi suviše često, radije se odlučujući za periodične i relativno pravilne razmake od nekoliko godina. Već sama po sebi ova činjenica jasno sugerira kako umjetnica svakom novom projektu pristupa pedantno i promišljeno. Njena najnovija izložba naslovljena je Buka u kanalu, a sastoji se od 140 grafičkih listova izvedenih u tehnici bakropisa odnosno akvatinte. Za razliku od posljednje izložbe, kada je autoričin interes bio usmjeren isključivo na varijacije crvenila odnosno apstraktne forme kruga, ovoga puta suočeni smo s izrazitom akromatikom  te obiljem raznovrsnih i ponavljajućih oblika. Renata na malim formatima ostvaruje doista maštovita i u nekim primjerima nadasve složena kompozicijska rješenja. Ona, zapravo, svjesno balansira na granici svojevrsne kaotičnosti, ali pritom uvijek uspijeva zadržati  i neprijepornu unutarnju logiku svih podastrijetih nam likovnih sklopova. Uostalom, i sam naziv Buka u kanalu podrazumijeva ogromnu količinu vizualnih informacija odnosno oblika najrazličitijeg porijekla što-kao likovna umjetnica na takve će pojave Renata biti osobito osjetljiva-kontinuirano i simultano (pre)opterećuju naše osjetilo vida te tako nužno rezultiraju određenim percepcijskim kaosom. Doista fascinira način kako se umjetnica poigrava planovima, oraničke s geometrijskim formama te suprotstavlja i istodobno usklađuje figuracija i apstrakcija. Pozadine ispred kojih egzistiraju Renatini raznorodni oblici variraju pak od posve pozitivnih pa sve do intenzivno zasićenih, a u oba će slučaja i one predstavljati važne vizualne čimbenike što ravnopravno participiraju u cjelokupnoj kompozicijskoj dinamici.

Izložbom Buka u kanalu Renata Ladović Meštrović nedvojbeno je učinila novi korak u svojem ustrajnom istraživanju međuoblikovnih odnosa. Potencijalni vizualni kaos u njenoj se interpretaciji na začudan način transformira u nadasve plodove kompozicijsku dinamiku, a neki uobičajeni i prepoznatljivi oblici, postavljeni u kontekstu onih apstraktnih, poprimit će neka posve drugačija morfološka i psihološka značenja. Više nego dovoljan razlog da već sada s nestrpljenjem očekujemo sljedeću grafičku izložbu ove zanimljive autorice.

Vanja Babić