Roman “Prevaranti-iskupljenje” Dorotee Vučić predstavljen uz ritam flamenca
Iznimno zanimljivo subotnje veče, 11-o u mjesecu ožujku, podarilo nam je Pučko otvoreno učilište “Matija Antun Relković” upriličivši poseban kulturni susret s pisanom rječju, obogaćenom ritmom flamenca.
Predstavljen je roman “Prevaranti-iskupljenje”, prvijenac autorice Dorotee Vučić uz nastup Nine Ćorić, pjevačice flamenka i romske glazbe, jedne od rijetkih na ovim prostorima, uz pratnju njezina pratitelja , flamenko gitarista Tomislava Tenšeka Snoopija.
S bogatim kulturnim i umjetničkim radom autorice upoznala je prof. Danijela Juranović, ravnateljica Učilišta: “Dorotea je rođena 1973. u Osijeku. Diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završila je poslijediplomski studij filmske režije i scenaristike na South African School oof Motion Picture Medium and Live Performance u Cape Townu. Njezin studentski rad Wamkelekile (2008.) nominiran je za Oscara za najbolji studentski film na stranom jeziku, a ušao je i u konkurenciju festivala u Clermont-Ferrandu i Rotterdamu. Izmijenila je nekoliko poslova i radila kao „reader“ i dramaturg u Palladio Film, kao stručni suradnik za film pri Ministarstvu kulture, vanjski suradnik na Hrvatskoj televiziji, a radila je i na nekoliko projekata Hrvatske i Slovenske televizije.Dorotea Vučić radi kao scenaristica za film i televiziju, a napisala je, režirala i producirala nekoliko kratkih filmova”.
Na zanimljiv način i kroz razgovor s autoricom roman je predstavila prof. Natalija Golovrški.
-Roman “Prevaranti-iskupljenje” Dorotee Vučić prije svega je obiteljska saga, priča o ljubavi, prijateljstvu, velikim odlukama i sudbini kojoj ntiti jedan lik ovog romana ne može umaknuti. Priča je to i o fantastičnim bićima i fantastičnim iskustvima koje život likova vode između zbilje i nadrealnog. Pripada žanru tzv. magijskog realizma pod čijim su okriljem pisali i velika književna imena poput Gabriela Garcie Marqueza, poznatog po romanu Sto godina samoće. Žanr je to koji se bavi fantastičnim i nadrealnim u svakodnevnom okruženju pri čemu ono stvarno postaje fantastično, a fantastično stvarno tvoreći skladnu cjelinu. I priča i likovi Dorotee Vučić upravo su takvi. Slikovite i živopisne moguće ih je vizualizirati, dotaknuti i omirisati kao ljude koje svakodnevno susrećemo na ulici ili ih pronalazimo na obiteljskim fotografijama i pričama. Neki su nam od njih simpatični u svojoj čudnovatosti, a nekih se plašimo i od njih skrećemo pogled .
Roman je 2016. godine objavila izdavačka kuća Funditus, uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u okviru programa poticanja književnog stvaralaštva. Ilustracije unutar djela i naslovnicu potpisuje Ante Čepić. Roman počinje trenutkom rođenja koji je ujedno i trenutak smrti. Jeličina snaha Latica rodila je sedmo dijete i na porodu zauvijek zaklopila oči. Zbog smrti koja je nastupila rođenjem otac Dragan ne prihvaća svoga sina. To isto dijete dio je iskupljenja bake Jelice koja je zbog ljubavi ostavila život koji je posvetila Bogu, ali i još jedna spona između Jeličine obitelji i romskog plemena. Dorotea Vučić u ovom romanu Prevaranti predstavlja cijelu galeriju neobičnih i pomalo zastrašujućih likova s nadzemaljskim osobinama i sposobnostima – Šimuna kostolomca, Zdravka koji razgovara s duhovima, Helenu, vješticu koja će u njihovu kuću uvesti nečastiva bića, neprimjetnu sanjaricu Baricu, ciganina Šekija, Draganovog kuma i vjernog prijatelja koji svoju muškost traži u lutanjima, njegovu Hanumu, Omara i proroka Malog. Dragan i Šeki za život zarađuju kao prevaranti. Na sajmovima lakovjernima prodaju svoje izume, izmišljene recepte za njihove bolesti, a koriste se i spomenutim nadnaravnim sposobnostima svojih bližnjih.
Roman je smješten u 70.i 80. godine, vrijeme koje su obilježile i određene političke prilike i osobe. Njihova imena nisu eksplicitno navedena, ali ih prepoznajemo, kao što prepoznajemo i likove ove knjige i životne prilike u nekim svojim osobnim pričama i iskustvima- istaknula je, među ostalim prof. Golovrški.
– Ovo je moj prvi roman, ali trebao bi izaći u još dva dijela. Tako sam si ja nekako isplanirala, Nastao je nenadano, a priča je to o dvije obitelji, hrvatskoj i romskoj , koje žive na “Tromeđi” -granica između Hrvatske, BIH i Srbije , ali je mjesto izmišljeno. Dotiče se na neki način ex-jugoslavenske povijesti , znači 70. i 80. godine, ali zapravo je to obiteljska priča, priča o iskupljenju , koje je obilježilo sve likove u knjizi. Nisam razmišljala o poruci, a onda sam na kraju shvatila kako je ta poruka zapravo da je Bog svuda, da ne postoje dva svijeta, da je to sve jedan svijet i da jednostavno trebamo osjetiti Boga u sebi. Da bi shvatili sebe moramo pogledati svoju obitelj. Možda neke stvari koje su naši preci htjeli napraviti, a nisu, možda se nama događaju u životu. Eto ja sam tu pronašla jednu svoju obiteljsku priču, moje bake i prabake, djeda i pradjeda. I ta priča je na neki način dočekala 2016. kada je jedna žena mogla imati dosta vremena i dovoljno potpore od društva da tu priču ispriča, a oni to nisu mogli. Zato mi je drago što sam došla u NG, jer to selo izmišljeno je zapravo tu blizu . Moj djed je živio u Rešetarima i tu postoje neke poveznice “, rekla nam je, među ostalim u razgovoru Dorotea Vučić.
Poput finoga veza upletena je u ovo veče i interpretacija ulomaka iz romana Prevaranti a Romkinju Fejhiru utjelovio je poznati operni pjevač Neven Paleček Papageno. Cjelovitu priču zaokružila je glazba, romska i flamenco u izvedbi Nine Ćorić, uz pratnju njezina pratitelja , flamenko gitarista Tomislava Tenšeka Snoopija.
-Flamenco je naš način života. Radi se o jednoj umjetnosti koja proizlazi iz dubokog stanja uma. Vrijednosti koje flamenco promiče kroz emocije je sastavni dio tog izričaja rekla nam je pjevačica Nina Ćorić.
A tko je Nina Ćorić?
Iako samouka i bez prethodnog glazbenog obrazovanj,2010. godine bilježi uspjehe izvodeći flamenco u kultnom jazz klubu Boška Petrovića. Projektom “Pjevajući Lorcu” koji je održan na tom, prvom Festivalu Flamenca privlači pažnju flamenco umjetnika iz Španjolske te je pozvana u Madrid na konzervatorij flamenka “Amor de Dios” na daljnje usavršavanje. 2013. projektom “Yo soy flamenca” uvodi klavir u svoj flamenko izričaj. Od 2014. započinje suradnje s renomiranim flamenko umjetnicima iz Španjolske te aktivno promovira i njeguje tradiciju flamenka u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. 2015. s Filipom Šovagovićem surađuje na djelu „Lorca“. 2016. kreće njezina suradnja s poznatim flamenco gitaristom iz Sarajeva, Mirzom Redžepagićem, s kojim bilježi veliki uspjeh u BiH i Hrvatskoj. Aktivno surađuje s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj te predstavlja flamenco pjevanje u ovom dijelu Europe. Od 2012. godine organizatorica je Flamenko festivala u Hrvatskoj. Flamenco je umjetnost koja je nastala krajem 15. stoljeća na jugu Španjolske, a svoj vrhunac razvoja doživjela krajem 19. stoljeća. UNESCO ga je 2010. proglasio nematerijalnom kulturnom baštinom.
Predstavljanje romana “Prevaranti-iskupljenje” pratila je i izložba ilustracija, inače uvrštenih u knjigu.
Pokrovitelj ovog kulturnog događaja bio je Grad Nova Gradiška, a nazočna mu je bila Mihaela Đeraj, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti.
Posjetitelji su družeći se s glavnim akterima ove večeri potvrdili kako su nam ovakvi događaji itekako dobro došli i kako naši sugrađani zapravo žele, sudjelujući u njima, oplemeniti i svoje večeri vikenda.
no images were found