Matica Hrvatska i Hrvatska tradicijska kultura

Bila je tema tribine održane 26. listopada u organizaciji novogradiškog ogranka ove najstarije kulturne ustanove u Hrvata.

Gost je bio dr. znanosti Stipe Botica profesor hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture i potpredsjednik Matice. Okupljenima je u Gradskoj vijećnici dobrodošlicu poželio prof. Josip Ostić predsjednik novogradiške Matice, a s radom i bogatim opusom dr. znanosti Stipe Botice upoznala prof. Vjekoslava Bagarić, potpredsjednica Ogranka.Ovaj su kulturni događaj oplemenili i članovi HPS “Slavča” izvedbom starogradskih pjesama te gimnazijalac Adrian Gubić instrumentalnom izvedbom skladbe “Govori se da me varaš”.

U vrlo zanimljivom izlaganju prof. Botica je oživio povijesno vrijeme u kojemu je osnovana Matica Hrvatska, a bila je to godina 1842. kada je Ilirski pokret bio na svom vrhuncu. – Našem narodu trebao je oslonac u kulturi, a kulturu su vezali za jezik. Matica je osnovana da bi čuvala, njegovala, unapređivala i dalje proslijedila hrvatski i nacionalni identitet, ono po čemu je narod – narod- istaknuo je.

Podsjetio je i na teške 50-e godine 19. stoljeća , vrijeme Bachova apsolutizma pred kojim Matica nije pokleknula. Baš tada pokreću časopis “Neven”, potom na 60-e godine kada je željela djelovati na cijelom hrvatskom kulturnom prostoru. Bilo je to Šenoino vrijeme, vrijeme zaleta kada su tiskane knjige koje će obilježiti kulturnu i nacionalnu svijest. Onda su ponovno došle teške 70-e godine, ali i vrijeme osamostaljenja Hrvatske i novoga uspona Matice, koja će slijedeće godine obilježiti 175-u obljetnicu rada.

-Godine 1876. Matica je vidjela da bi bilo jako dobro sačuvati izvorni narodni život i običaje i sakupljala je narodno blago. Do 1900. Matica Hrvatska je sakupila 250 velikih rukopisnih zbirki narodnoga blaga narodnoga života, običaja i kulture, a bez tradijske kulture ne možemo razumijeti kulturu svoga naroda – istaknuo je Botica.

Kao profesor hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture susretao se, kako je rekao, s raznim zapisanim tekstovima hrvatske tradicijske baštine i u njima tražio izvore. Naglasio je dva važna izvorišta tradicijske kulture – izvorni narodni životni običaji i Biblija. Među ostalim, dr. Botica upoznao je s hrvatskim narodnim poslovicama, koje imaju svoje utemeljenje u biblijskim tekstovima. U tom je kontekstu istaknuo kako u hrvatskoj tradicijskoj baštini nalazimo više od 200.000 narodnih pjesama, isto toliko poslovica, manje zagonetki, ali i zdravica i dramskih tekstova koji su temeljeni na biblijskim tekstovima.

Neprocjenjiv je dio kulture svakoga naroda njegova tradicijska kultura stoljećima čuvana i njegovana na istome mjestu na kojemu je i nastala, među malim ljudima, pukom. Nematerijalna kulturna baština obuhvaća razne oblike i pojave duhovnoga stvaralaštva, a osobito jezik, dijalekte, govore, usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, umijeća i obrte. Korijen je to identiteta, ali i svjedočanstvo kontinuiteta pojedinca i naroda. Pa iako je Hrvatska prostorno mala i materijalno osiromašena, u svjetskim je razmjerima svoje tradicijske kulturne baštine ipak prepoznata kao velika i bogata.

Naša tradicijska kultura sigurno neće nestati , pa neka se događa ne znam kakva tehnološka revolucija. Za to je zaslužna i nadalje će biti Matica Hrvatska. Bez Matice bi sve ovo bilo nekako “klimavo”. Morate imati jednu stožernu ustanovu, koja kaže-meni je to primarni zadatak . Matica se, kao cjelina, naprosto postavila da čuva, štiti, njeguje, unapređuje ovo blago. Ona će biti moderna Matica, koja će imati moderni sadržaj, ali ovo će biti jedan od njezinih važnijih zadataka- naglasio je, među ostalim dr. sc. Stipe Botica.