Održana VIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Bio je ovo povijesni događaj jer se radilo o prvom ovakvom skupu održanom u našemu gradu. A gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić potpisao je s Goranom Marićem ministrom državne imovine 16. travnja i ugovor o preuzimanju blizu 50 ha zemljišta u industrijskoj zoni u sklopu 2. faze izgradnje poduzetničke zone –Industrijski park Nova Gradiška i ugovor o darovanju posebnog prostora u svrhu smještaja Gradskog muzeja.

-Sada ćemo Industrijsku zonu proširiti, a danas nam je najavljeno i potpisivanje ugovora za poduzetničku infrastrukturu pa ćemo nakon izgradnje kompletne infrastrukture našu industrijsku zonu staviti u puni pogon, a imat ćemo 70-80 ha čistog zemljišta iako smo u prvoj fazi već napunili 60 ha. Od danas i zgrada Varteksa postaje vlasništvo Grada, a zahvaljujući ministru Mariću. Već za mjesec dana vjerujem počet ćemo uređivati ovaj prostor za jedan novi sadržaj- istaknuo nam je u razgovoru gradonačelnik Vinko Grgić.

Vezano za projekt nadvožnjaka ( 17-18 miljuna kuna) dogovoren je načelno sastanak s ministrom Butkovićem, koji nam je u razgovoru potvrdio namjeru vrlo brzog sastanka u cilju rješavanja ovoga problema.

-Puno se radi na rješavanju prometne infrasture. U planu je u slijedeće tri godine riješiti problematiku 6 prometnih točaka u gradu, dva smo riješili prošle godine, dva rješavamo ove godine. Izgradnju kružnog toka u centru grada ćemo početi poslije Uskrsa, a riješit će se i semaforizacija kod FINE i slijedeće godine očekujemo semaforizaciju na raskrižju kod TANG-a i 99% i kružni tok kod „Pauna“ – naglasio nam je gradonačelnik Grgić u izjavi poslije VIII. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Također je dodao i slijedeće: „Veliki je ovo dan za Novu Gradišku i za projekte koje pripremamo i koje ćemo vrlo brzo i realizirati. Drago mi je da je veći dio Vlade RH, ministri čiji su resori jako vezani za Slavoniju, Baranju i Srijem, došao u Novu Gradišku i nazočilo jednoj odličnoj sjednici na kojoj je prezentirano puno projekata i dali nam nadu, na kraju krajeva da će ovo što se radi i biti realizirano, dakle da nisu sve puste priče“. 

U sklopu projekta „Slavonija“do sada su ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna.

VIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem zaključena je svečanim potpisivanjem ugovora za 18 projekata vrijednih 422,7 milijuna kuna, a usmjereni su na razvoj turizma i gospodarstva za područje Slavonije, Baranje i Srijema.  Od ukupnog iznosa čak 96,2 milijuna kuna se odnosi na bespovratna sredstva Europske unije.
Premijer Andrej Plenković je poslije sjednice Savjeta rekao kako je Projekt Slavonija bio krajnje potreban za razvoj Slavonije, što, prema njegovim riječima, najbolje pokazuje visoki postotak ugovorenosti i isplaćenih financijskih sredstava u sklopu tog projekta.
– Danas smo došli na čak 52% ugovorenoga i 18,7% isplaćenoga, što je više od 3,5 milijardi kuna za projekte u Slavoniji, izjavio je.
Posebno je istaknuo prezentaciju predstavnika Svjetske banke koji prate provedbu tog projekta.
– Oni s male distance mogu otvoriti određene komparativne vidike koje članovi Savjeta, kao neposredni sudionici, ne vide možda jasno, osobito kad je riječ o efektima nacionalnih reformi na Slavoniju, daljnjem privlačenju ulaganja te stvaranju preduvjeta za rast i zapošljavanje u Slavoniji, rekao je.

Plenković je rekao i kako je Hrvatska u dosadašnjem članstvu u Europskoj uniji iz EU proračuna povukla 34,1 milijardi kuna, a u EU proračun uplatila 19,7 milijardi kuna stvorivši ukupan pozitivni višak od 14,4 milijardi kuna.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Plenkovića, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić sve je nazočne pozdravio u ime županje. Rekao je da mu je drago da projekt Slavonija, Baranja i Srijem postaje vidljiv.
– Ljudi koji tu žive vide efekte tog projekta. Završili smo iz ovog projekta 10 škola, pa Muzej Brodskog Posavlja, a kada vidimo sva ulaganja u bolnicama ja bih rekao da je to skoro pa čudo. Doista, čovjek može biti samo presretan, rekao je župan Marušić te među ostalim istaknuo kako se zahvaljujući ovom Projektu realizira i Luka Brod, a u sklopu njega bit će izgrađen i most Svilaj.

Glavna koordinatorica Savjeta ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac ustvrdila je kako je Hrvatska po povlačenju novca iz EU fondova sada negdje u sredini među zemljama članicama Unije.
– Iznimno sam zadovoljna rezultatima, posebice da je, osim europskih sredstava, 1,8 milijardi kuna uloženo kroz državni proračun za dvije godine trajanja Savjeta, i to su jako dobro rezultati, ocijenila je Žalac. Kako je rekla, i Europska komisija je prepoznala nastojanja Vlade u povlačenju novca iz EU.Na kritike Svjetske banke na dinamiku povlačenja financijskih sredstava iz EU ministrica Gabrijela Žalac je rekla da ju te kritike raduju i apsolutno su dobro došle.
– Zato su i tu, da kao objektivni promatrači utvrde sve ono što bismo možda mogli još bolje učiniti, odgovorila je, ističući kako nitko nema pravo iznositi lažne podatke i obmanjivati javnost da je Hrvatska loša u korištenju europskih fondova.
– Naprotiv, jako smo dobri, možda čak i među boljima, ocijenila je ministrica Gabrijela Žalac.

O projektima u poljoprivredi govorio je ministar Tomislav Tolušić

Na VIII. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem izvijestio je kako je ove godine kroz Projekt Slavonija službeno završen i prvi program – multifunkcionalna poljoprivredna hala na području Virovitičko-podravske županije.
Od ostalih postignuća među ostalima je naveo posebne programe potpore za proizvođače šećerne repe kojih se 98 posto nalazi na području Slavonije, a s obzirom na negativne trendove u stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i uzgoj junica.
Istaknuo je i novi natječaj za sustav navodnjavanja te rekao kako će sve što se prijavi s područja Slavonije biti isplaćeno 100%. Tolušić je spomenuo i aneks razvojnog sporazuma za Slavoniju koji danas potpisuje, a kojim će Ministarstvo poljoprivrede osigurati stipendije od po 10.000 kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije.
U Ministarstvu je, dodao je u tijeku javna nabava za izradu projektne dokumentacije za izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih županija, a s 90 do 100 posto financirat će ih Ministarstvo.
Naveo je i da Ministarstvo na području pet slavonskih županija financira izgradnju 52 vrtića ukupne vrijednosti 267 milijuna kuna, kao i 40-ak društvenih i vatrogasnih domova vrijednih 164 milijuna kuna.
Po prvi put u deset godina, naglasio je Tolušić, postoje pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda koji je trenutno raste dvostruko brže od uvoza, raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i doseže 17 milijardi kuna, što je 9%o više u odnosu na 2015. godinu.
Kad je riječ o programu ruralnog razvoja i europskim fondovima u sektoru poljoprivrede, ministar ističe kako je od 18 milijardi kuna koje stoje na raspolaganju do sada plasirano oko 16 milijardi kuna, odnosno 90% iz ukupne alokacije, tako da će do kraja godine biti raspisano sve što stoji na raspolaganju u ovom financijskom razdoblju.
O aktiviranju državne imovine na području pet slavonskih županija govorio je ministar državne imovine Goran Marić, a predstavnici Svjetske banke predstavili su izvješće na temu Strateške dijagnoze Slavonije, Baranje i Srijema i preporuke za rast i zapošljavanje s naglaskom na IKT sektor.
Iznijeli su više preporuka i savjeta za unaprjeđenje gospodarskog razvoja tog područja, pri čemu su istaknuli da sektor informacijske i komunikacijske tehnologije trenutno jedini generira značajniju operativnu dobit.
Kako je istaknuto prilikom predstavljanja izvješća gospodarstvo na području pet slavonskih županija koncentrirano je u nekoliko potencijalnih središta rasta – prehrambeno-prerađivačkoj i drvno-prerađivačkoj industriji, turizmu i prijevozu, no koji za razliku od IKT sektora trenutačno imaju nisku operativnu dobit.
Iz Svjetske banke napominju i kako će nacionalne reforme povećati učinak korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) pa tako kao potrebne reforme za poboljšanje poslovnog okruženja navode i unaprjeđenje i ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, potrebne promjene u sustavu inspekcija, kao i potrebu smanjenja parafiskalnih nameta.